Dječji klasik Zvonimira Milčeca, priča o odrastanju i pustolovinama grupe dječaka s Bukovca. Giza, Truli, Dugi, Bimbo, Kanta i Rolo učenici su petog razreda koji su se prije svojih avantura uvijek sastajali na križanju Gornjeg Bukovca. Tu su i debeli trgovac Špoljarić, Gizina obitelj i stari razrednik Deščak, koji im je znao reći kako u životu sve treba znati, pa i zviždati, odaslavši tako antologijski zvižduk s nekog davnog Bukovca.
Novinar i književnik Zvonimir Milčec , najpoznatiji je kroničar staroga i novoga Zagreba. U dječju književnost ušao je 1975. godine romanom “Zvižduk s Bukovca” koji je obilježio mnoga djetinjstva i zbog koga su brojni zavoljeli slikovite zagrebačke bregove i njegovu specifičnu kajkavštinu. Priča je to o odrastanju i pustolovinama grupe dječaka s Bukovca, danas poznate zagrebačke četvrti, koja je u to vrijeme – poslije Drugog svjetskog rata, bila tek prigradsko naselje. Giza, Truli, Dugi, Bimbo, Kanta i Rolo učenici su petog razreda koji su se prije svojih avantura uvijek sastajali na križanju Gornjeg Bukovca. Tu su i debeli trgovac Špoljarić, Gizina obitelj i stari razrednik Deščak, koji im je znao reći kako u životu sve treba znati, pa i zviždati, odaslavši tako antologijski zvižduk s nekog davnog Bukovca. Prvo scensko uprizorenje “Zvižduk s Bukovca” doživljava u GK Žar ptica, a redatelj Mario Kovač o predstavi kaže: “Temeljna odlika romana je nepatvorenost. U današnje doba kada se mnoga djela za djecu pišu po predvidljivim obrascima , Milčecov klasik iznenađuje iz stranice u stranicu svojom sirovom iskrenošću, začinjenom paprenim jezikom i zdravom političkom nekorektnošću. Njegovi dečki Giza, Bimbo, Truli, Kanta i Rolo, baš kao i ostali likovi, ispunjeni su životnošću i kao takvi duboko su se urezali u sjećanje brojnih generacija. Namjera naše predstave je ostati što vjernija svijetu koji je Milčec u romanu opisao autentično, bez ikakvog osuvremenjavanja. Dečki današnjice imaju iste porive, motive i želje kao i dečki s Bukovca prije gotovo sedamdeset godina. Iako današnja djeca imaju sve više i više tehničkih pomagala i igračaka koje su učinile svijet digitalnim selom, užitak igre na užarenom asfaltu i dalje je nezamjenjiv. Koliko god sociolozi i pedagozi pisali o “otuđenosti” mladih, i Milčecov svijet itekako podsjeća, kako u svakoj generaciji postoje djeca željna i spremna, živjeti život punim plućima. Ono što je nekada bio Buffalo Bill, danas su avatari, Max Payneovi, Lare Croft i brojni drugi virtualni junaci. Ispod njihove elektronsko – čipizirane fasade “skriva” se duh avanture, zvižduka i čarolije odrastanja, ali u “Zvižduku s Bukovca “ on je stvaran, sveprisutan i gotovo opipljiv.”
Mali bukovački rječnik:
ajnpren – brašno zaprženo na masnoći; bajbuk – zatvor; bulja – glava; busati se – hvaliti se; cinkati – izdati nekoga; čubiti – besmisleno čekati; čušpajz – varivo; dotepenec – došljaci; drekfijolice – slabići (pogrdno); drug profesor – „gospon profesor“; fajrunt – kraj; | frajla – djevojka; furt – stalno; haklati – igrati nogomet; huncutarija – smicalica; ljosnuti – pasti; maznuti – ukrasti; pišljivi bob – jedinica za bezvrijednost; precvikati – prerezati ili poništiti (tramvajsku kartu); pulfer – spoj između tramvajskih prikolica; rihtati – namjestiti; rinuti – gurnuti; | specijalka – vrsta bicikla; škemba – poveći trbuh; šnenokle – desert na bazi jaja i mlijeka; špancirati – šetati; tarzanica – vrsta muške frizure; ti sumrak! – Gizina poštapalica; vuna te! – strah te!; zabiti kolac – upisati jedinicu u imenik; zajapuriti (se) – zacrveniti se; ziher – sigurno |
Autor: Zvonimir Milčec
Režija: Mario Kovač
Igraju: Ante Krstulović, Berislav Tomičić, Dunja Fajdić, Petar Atanasoski, Vesna Ravenšćak Berger, Zoran Pribičević, Bruno Kontrec, Nikša Marinović, Petra Kurtela, Domagoj Janković, Petar Cvirn, Marko Cindrić, Zrinka Kušević, Sanja Milardović
Dramaturg: Ana Prolić
Scenograf: Leo Vukelić
Skladatelj: Tomislav Babić
Kostimografkinja: Iva Matija Bitanga
Oblikovatelj rasvjete: Alen Marin
Premijera: 1. listopada 2016.
Ukoliko želite ostaviti komentar, molimo da se registrirate na www.zar-ptica.hr.
- RegistracijaEuropska unija
Fond solidarnosti Europske unije
Mjere sanacije oštećenja zgrade Gradskog kazališta Žar ptica u Zagrebu, Bijenička cesta 97, nastalih uslijed potresa 22. ožujka 2020. godine, sufinancirane su iz Fonda solidarnosti Europske unije.