Ezopove basne su jednostavne, prožete humorom i protkane alegorijama o međuljudskim odnosima i karakterima. Vješto se koristeći starim temama i spajajući ih s pronicljivim promatranjem ljudi i prirode, Ezop je stvorio basnu kao književnu vrstu, davši joj oblik kratke priče s poučnom poantom, koja je često dodana na koncu u obliku posebne poruke. U našoj predstavi se prikazuju basne: Vuk u janjećoj koži, Kornjača i zec, Vuk i ždral, Guska sa zlatnim jajima i Cvrčak i mrav…
Ezop (grč. Αἴσωπος, Aísōpos, lat. Aesopus; 6. st. pr. Kr.) bio je starogrčki basnopisac čije su jednostavne basne prožete humorom i protkane alegorijama o međuljudskim odnosima i karakterima. Pod njegovim imenom do nas je došlo oko 400 basni, od kojih su mnoge vjerojatno dodali kasniji priređivači. Vješto se koristeći starim temama i spajajući ih s oštrim promatranjem ljudi i prirode, Ezop je stvorio basnu kao književnu vrstu, davši joj oblik dramski komponirane kratke priče s poučnom poantom, koja je često dodana na koncu u obliku posebne poruke. Većina njegovih basni donosi slike iz životinjskog svijeta, ali u mnogima su protagonisti i biljke, predmeti, pojmovi, ljudi pa čak i bogovi.
U našoj predstavi se prikazuju basne: Vuk u janjećoj koži, Kornjača i zec, Vuk i ždral, Guska sa zlatnim jajima i Cvrčak i mrav.
Predstava Ezopove basne polazi od ideje transkripcije ovih drevnih basni u život današnje djece i utemeljena je u ideji da Ezopove basne još uvijek predočavaju iskustvo suvremenog života. Transformativna moć basne osnova je i za tehniku igre. Ezopove basne specifične su po životinjskim licima koja govore. Basne često upotrebljavaju životinje kako bi na različite načine opisale ljudske napore i slabosti te prenijele znanje s jedne generacije na drugu.
Ezopove basne su zamišljene kao vedra i zabavna predstava koja ne štedi djecu od često okrutnih uvjeta koji postoje u svijetu odraslih. Predstava je smještena u apstraktni, svevremenski prostor u kojem vladaju zakoni ljudske igre, a nastoji animirati djecu svim elementima tjelesne glumačke vještine: animacijom odjeće, mimom, karakternim studijama životinja, teatrom objekta, koreografijom mizanscena…
Saša Božić
Autor: Ksenija Zec i Saša Božić
Režija: Ksenija Zec i Saša Božić
Igraju: Ante Krstulović, Berislav Tomičić, Drago Utješanović, Nataša Kopeč, Matija Čigir, Filip Vidović, Anđela Ramljak
Koreograf: Petra Hrašćanec Erceg
Oblikovatelj rasvjete: Vesna Kolarec
Premijera: 25. ožujka 2014. u 19 h
Glazba: Damir Šimunović
Asistentica kostimografkinje: Ana Fucijaš
Adaptacija basni: Saša Božić
Scenografija i kostimi: Zdravka Ivandija Kirigin
Ukoliko želite ostaviti komentar, molimo da se registrirate na www.zar-ptica.hr.
- RegistracijaEuropska unija
Fond solidarnosti Europske unije
Mjere sanacije oštećenja zgrade Gradskog kazališta Žar ptica u Zagrebu, Bijenička cesta 97, nastalih uslijed potresa 22. ožujka 2020. godine, sufinancirane su iz Fonda solidarnosti Europske unije.