Novosti
Objavljeno 02.12.2024
Kazalište, pogotovo ono dječje, mora imati značajno mjesto u društvenoj zajednici i dijeliti odgovornost u odgoju i svim izazovima koje nosi djetinjstvo. GK Žar ptica 2019. premijerom predstave Ako kažeš gotov si! i projektom na #NAJjače protiv vršnjačkog nasilja u koji su se uključile brojne institucije i poznate osobe - odlučilo je javno progovoriti o međuvršnjačkom nasilju kao gorućem problemu suvremenih generacija djece. Istraživanja su porazna i pokazuju da svako četvrto dijete u hrvatskim školama na dnevnoj bazi trpi neki oblik nasilja, a svako drugo od njih je žrtva nasilja preko interneta. Naša predstava Ako kažeš, gotov si" za koji je tekst napisala Dina Vukelić, a režirao je Krešimir Dolenčić govori o učionicama kao svojevrsnim školskim "arenama", stvarnim i virtualnim, u kojim učenici koriste uvrede, ucjene, prijetnje, batine, ili tek samo jedan fatalni klik, koji je dovoljan da se uzdrma "čitav svemir" jednog djeteta.
Ako se javnim govorenjem o ovom problemu pomogne makar i jednom djetetu, žrtvi ili djetetu počinitelju nasilja, da osjete da nisu sami sa svojim problemom – mi smo uspjeli, jer spasili smo "čitav jedan svemir”.
Da su ovakve angažirane predstave itekako potrebne suvremenoj djeci govori činjenica da je u 5 godina od premijere odigrana rekordnih 150 puta. Pogledalo ju je preko 30000 gledatelja, u našem kazalištu i na gostovanjima diljem Hrvatske. Predstava je sudjelovala i na brojnim festivalima, a nagrađena je s ukupno 5 nagrada.
U Ako kažeš, gotov si! igraju: Petar Atanasoski, Amanda Prenkaj, Nataša Kopeč, Lucia Stefania Glavich Mandarić, Marko Hergešić i Bogdan Ilić. Kostimografkinja je Tea Bašić Erceg, scenograf Patricio Alejandro Aguero Marino. Autor glazbe je Ivan Biondić, a oblikovatelj svjetla - Ivan Štrok.
Predstava je napravljena u suradnji s Poliklinikom za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.
Saznaj višeNovosti
Objavljeno 26.11.2024
Proslavljeni roman švicarske spisateljice Johanne Spyri, objavljen 1880. kao “knjiga za djecu i one koji vole djecu” - na našu scenu je 2013. postavio Želimir Mesarić, prema dramaturškom predlošku Nina Škrabe. Od premijere do danas, Heidi je odigrana 150. puta, a pogledalo ju je oko 30000 gledatelja. Atmosferu švicarskih Alpi na scenu su prenijeli scenograf Patricio Alejandro Aguero i kostimograf Neven Mihić. Koreografkinja je Svetlana Lukić, a naslovnu ulogu igra Amanda Prenkaj. U ansamblu, u nepromijenjenom sastavu punih 11 godina su: Petar Atanasoski, Hrvoje Zalar, Robert Bošković, Gorana Marin, Ana Marija Vrdoljak, Drago Utješanović, Berislav Tomičić, Ante Krstulović, Nataša Kopeč i Sanja Crljen. Predstavi su kao zamijene svoj značajan doprinos dali Dunja Fajdić i Marko Hergešić.
Sve ove godine Heidi je omiljeni dječji lik ponajviše zbog svog nježnog srca, te zarazne topline i radosti, koju širi oko sebe. Među nešto starijim gledateljima Heidi stvara nostalgiju za nekim sretnijim i davno izgubljenim vremenima. Sve to potvrđuje da Heidi živi i dalje, jer je doista vole i “djeca i oni koje vole djecu”, kako u knjizi, tako i na našoj sceni.
Novosti
Objavljeno 25.11.2024
Nagrada za najbolju kazališnu scenografiju sinoć je na dodjeli Nagrada hrvatskog glumišta u Hrvatskom narodnom kazalištu dodijeljena Stefanu Katunaru za scenografiju u našoj predstavi Šuma Striborova.
Podsjetimo, poznata bajka Ivane Brlić Mažuranić prema dramatizaciji Ivane Vuković i u režiji Lee Anastazije Fleger bila je nominirana i u kategoriji za najbolju dječju predstavu u cjelini.
Čestitke Stefanu!
Novosti
Objavljeno 12.11.2024
U sklopu projekta Djeci Hrvata izvan RH, 9. i 10. studenog gostovali smo u Stuttgartu i Mannheimu. U Stuttgartu su zbog velikog interesa u Centru hrvatske nastave izvedene dvije predstave.
Dok je u Mannheimu preko 300 oduševljene djece i njihovih roditelja pozdravilo naše glumce Dunju Fajdić i Bogdana Ilića u predstavi Princeza na zrnu graška, tim više što je Žar ptica - prvo hrvatsko kazalište koje je ikad gostovalo u ovom gradu. Inače u Njemačkoj pokrajini Baden-Wuerttenmberg živi više od 120000 Hrvata, a u hrvatskim školama organiziranim u tri Koordinacije Stuttgart, Ulm i Mannheim uključeno je oko 1700 djece.
Cilj našeg projekta je približiti hrvatsku kazališnu umjetnost i jezik novim generacijama Hrvata koji odrastaju u inozemstvu. Projekt je potpomognut sredstvima Ministarstva kulture i medija RH, Grada Zagreba te sredstvima Hrvatskog prosvjetnog društva Stuttgart.
Novosti
Objavljeno 12.11.2024
Šuma Striborova Ivane Brlić Mažuranić u režiji Lee Anastazije Fleger nominirana je za najbolju predstavu u cjelini u kategoriji predstava za djecu i mlade u 2024.
Stefano Katunar nominiran je za najbolju scenografiju u predstavi Šuma Striborova.
Čestitke redateljici i glumačkom ansamblu: Ana Mariji Vrdoljak, Vesni Ravenšćak Berger, Berislavu Tomičiću, Marku Hergešiću, Amandi Prenkaj, Jakovu Zovku, Lauri Čerini i Filipu Lugariću.
Čestitke Stefanu i cijelom autorskom timu: Ivani Vuković, Ani Fucijaš, Borni Šercaru, Juri Radniću i Vesni Kolarec.
U ovogodišnjem žiriju za Nagradu hrvatskog glumišta sudjeluju - predsjednik Boris Svrtan te članovi Dušan Bućan, Mirna Farkaš Salamon, Ksenija Prohaska i Nedim Prohić.
Novosti
Objavljeno 07.11.2024
U gradskim/javnim kazalištima u Hrvatskoj trenutno dominiraju lektirni naslovi, dok je nezavisna kazališna scena vrlo otvorena prema novim kazališnim autorima, odnosno nelektirnim naslovima.
Ovom tribinom održanom 3. listopada 2024. uz premijeru predstave Ja sam Akiko - željeli smo staviti dijete u fokus i pokušati odgovoriti kakvo kazalište zapravo trebaju suvremena djeca. U razgovor smo uključili djecu iz Dramskog studija Teatra Puna kuća i iz prve ruke čuli da bi željeli što više predstava na temu međuvršnjačkog nasilja i sl.
U publici su pored brojnih kazalištaraca, nastavnika osnovnih škola, bili i predstavnici nekih kazališta s nezavisne scene kao i iz Agencije za odgoj i obrazovanje.
Na tribini, koju smo prenosili uživo putem You tube kanala GK Žar ptica, sudjelovali su:
MAŠA RIMAC JURINOVIĆ, doc.dr.sc., profesorica na Učiteljskom fakultetu Zagreb
BENJAMIN ZAJC, dramaturg Lutkovnog gledališča Ljubljana i kazališni kritičar
SANJA POLAK, književnica, urednica i učiteljica
SLAĐANA KILIBARDA, redateljica
DRAGO UTJEŠANOVIĆ, ravnatelj GK Žar ptica i
IGOR TRETINJAK, dr.sc., profesor na AUK u Osijeku i kazališni kritičar, kao moderator.
Želeći pomoći nastavnicima u odabiru novih - tematski različitih, nelektirnih tekstova – na tribini smo po prvi put predstavili i metodičke materijale za pripremu djece prije dolaska na predstavu, kao i za obradu na satu Hrvatskog jezika - nakon odgledane predstave. Metodičke materijale predstave Ja sam Akiko pripremila je i na tribini prezentirala redateljica Slađana Kilibarda. Mogu se preuzeti na web stranici kazališta. Namjera nam je da to postane redovita praksa našeg kazališta pogotovo kad su u pitanju nelektirni naslovi – kao što to već godinama prakticiraju slovenska dječja kazališta.
O praksi slovenskih kazališta govorio je Benjamin Zajc naglasivši da njihova gradska kazališta dominantno na repertoaru postavljaju nelektirne naslove i da se takvim dobro promišljenim predstavama doprinijelo da se „nelektira” počne čitati u školama, jer je tematski aktualna i bliska potrebama suvremenog djeteta.
Sanja Polak između ostalog, sudjelovala je u timu zaduženom za donošenje Nacionalnog kurikuluma za Hrvatski jezik. Istaknula je da kod nas u kurikulumu ne postoji lista obvezne lektire – već samo preporuke, a o učiteljicama ovisi što će se čitati, pa i gledati. A treba čitati sve što je dobro.
Profesorica Maša Rimac Jurinović, autorica knjige „Kako djeca opisuju svoje kazalište”, govorila je o svom znanstvenom istraživanju koji u fokus stavlja dijete kao gledatelja, te o važnosti poticanja djeteta na izražavanje vlastitog mišljenja kroz gledanje kazališne predstave kao takve. Govorila je i o važnosti dramskog odgoja te najavila dramsko-pedagoške radionice, kroz koje - glumačkim tehnikama, pa i tijelom – dijete može izraziti svoj doživljaj predstave.
Drago Utješanović je govorio da ravnatelji sami odlučuju u kreiranju repertoara, sukladno vlastitoj procjeni interesa publike i poslovnoj strategiji svakog kazališta i da ne postoji nikakva preporuka ili uvjet oko izbora naslova ili žanra predstava.
Zajednički je stav da je na svim institucijama koje se bave djecom, pa tako i na kazalištu za djecu – velika je odgovornost. Kroz kazališnu predstavu kao medij trebamo njegovati ljepotu umjetnosti ali i problematizirati teme koje prate njihova odrastanja - nadovezujući se pritom na odgojne procese u obitelji i školi. Istaknuto je da se o ovoj temi treba nastaviti razgovarati te približiti potrebama i očekivanjima suvremenih generacija djece. Sve s jednim, zajedničkim ciljem - odgojiti sretno dijete, danas i uspješnog mladog čovjeka, sutra.
GK Žar ptica nastavlja s pripremom nove tribine, uskoro i podcasta, želeći pitanje značaja kazališta za djecu u društvenoj zajednici staviti u središte interesa.
Novosti
Objavljeno 31.10.2024
Želite li svom djetetu prirediti nezaboravno iznenađenje - recimo da mu neočekivani božićni dar uruči "pravi pravcati" Djed Mraz - imamo prijedlog za vas.
U Žar ptici vam 14.12. u 15:00 pripremamo prigodni mjuzikl Božićna želja u kojem uz Vesnu Ravenšćak Berger, Sanju Crljen i Roberta Boškovića igra i Bojan Jambrošić, naš poznati pjevač te Lovro Juraga, prošlogodišnji pobjednik showa Zvijezde pjevaju.
Priča je to o djevojčici Dori, koja ove godine ima jednu posebnu božićnu želju. Svoju tajnu podijelit će s vama na izvedbi u subotu 14. prosinca - nakon koje će Djed Mraz uručiti “poseban dar” vašem djetetu. To je naravno onaj, koji ste mu vi u tajnosti pripremili.
Kako funkcionira ova "božićna pošta" u Žar ptici?
Ulaznice za predstavu rezerviraju se isključivo preko telefona 01 2347 855. Dar je potrebno donijeti u Marketing kazališta do petka 13.12. u 12:00 - do kada se mogu i kupiti ulaznice po cijeni od 7 eura.
Nakon toga, jedino vam preostaje prepustiti se božićnoj čaroliji i uživati s vašim djetetom.
stranica 2 od 44
Europska unija
Fond solidarnosti Europske unije
Mjere sanacije oštećenja zgrade Gradskog kazališta Žar ptica u Zagrebu, Bijenička cesta 97, nastalih uslijed potresa 22. ožujka 2020. godine, sufinancirane su iz Fonda solidarnosti Europske unije.