Zora riđokosa spada u red nezaboravnih likova dječje književnosti, poput Huckleberryja Finna, Olivera Twista ili Pipi Duge Čarape za koju je Astrid Lindgren, priča se, nadahnuće pronašla upravo u “Zori”. Kultni roman “Zora riđokosa i njezina banda” njemačkog autora Kurta Helda, napisan 1941. godine, u kojemu je ova drska, hrabra, lukava djevojčica glavna junakinja, začudo nije nikada objavljen kod nas, iako se radnja odigrava u Senju 30-ih godina 20. stoljeća, a Held je priču, navodno, ispreo prema istinitim događajima!

Četrnaestogodišnja Zora, koja je kao izbjegličko dijete stigla u Senj, predvodnica je dječje bande koja hara gradom i krade „ono što im je potrebno da prežive”, a usput podmeće nogu gradskim moćnicima. Radnja se zapliće kad dvanaestogodišnjem Branku umre majka. Dječak ostaje bez doma, nitko ga ne želi i on upada u nevolje iz kojih ga izvlači Zora.

Usporedno s njihovom pričom pratimo onu o sukobu bogatog veletrgovca i korumpiranog gradonačelnika protiv siromašnog ribara Gorjana, jedinog zaštitnika Zore i njezine družine. I upravo je ta socijalna potka ono što “Zoru riđokosu” razlikuje od većine pustolovnih dječjih knjiga, a zaćuđujuča aktualnost nekih Heldovih motiva doima se posve ovodobnom.