prema motivima bajki sjevernoameričkih Indijanaca
Tko od nas nije barem jednom u djetinjstvu poželio biti Indijanac koji živi u prirodi i razgovara sa životinjama? Tko nije maštao o dalekim horizontima, lutanju šumama, kroćenju divljih konja? Zamišljali smo drukčije zemlje i živjeli u svijetu igre gdje su ljudi plemeniti, a životinje naši prijatelji.
Indijanci našeg djetinjstva bili su nam bliski, izazivali su poštovanje svojom mudrošću i posebnim odnosom prema životinjama i prirodi. Tada nismo marili što baš njima dugujemo neke od najvažnijih kultura bez kojih danas ne možemo – od krumpira, rajčica, graha, kukuruza pa do zloglasnog duhana. Osjećali smo njihove priče, uvijek neobične, tako različite od naših, a opet tako bliske dječjem svijetu.
Svi smo jednom željeli biti dio tih priča. Željeli smo biti djeca prirode, željeli smo živjeti u tom magičnom krugu jer Indijanci su oduvijek znali da snaga svijeta postoji u krugovima. Nebo je okruglo, Zemlja je okrugla, baš kao i zvijezde nad nama. Vjetar, kad je najsnažniji, stvara kovitlac. Ptice grade svoja gnijezda u krugovima, čak i godišnja doba čine veliki krug i uvijek se ponovno vraćaju tamo gdje su bila. I ljudski život je krug.
Predstava Indijanska priča vraća nas u mitsko doba sjevernoameričkog kontinenta kada su ondje živjeli domoroci u savršenom skladu s prirodom. Znanja o čovjeku i svijetu, običaji i mudrosti brojnih generacija prenosile su se isključivo usmenom predajom. U zimskim danima stariji članovi zajednice okupili bi djecu i pričali im priče o hrabrosti, prijateljstvu, poštovanju, moralu i dubokoj povezanosti sa svakim živim bićem.
U našoj predstavi plemenski mudrac Iagoo otkriva mladim članovima plemena, ali i svima u publici, koliko smo duboko povezani s prirodom i ovisni o njoj. Iagoo će nas naučiti da zemlja nije ničije vlasništvo – ni ljudi, ni životinja, ni biljaka, a opet svi smo dobrodošli u njezin majčinski zagrljaj. U pričama o godišnjim dobima, hrabrosti, ljubavi, poštenju i pravednosti, sudjeluju svi članovi plemena, prenoseći tako drevne indijanske mudrosti današnjoj generaciji.
Zinka Kiseljak
Ponašajte se dobro prema Zemlji, ona vam nije dana od vaših roditelja, nego je posuđena od vaše djece.
Stara indijanska poslovica
Nekada davno stari je Indijanac svome unuku ispričao važnu životnu istinu:
‘U nutrini svakog čovjeka vodi se bitka, kao borba između dva vuka. Jedan vuk predstavlja zlo: bijes, zavist, ljubomoru, pohlepu, aroganciju, laž, egoizam. Drugi vuk predstavlja dobro: mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost, ljubaznost, darežljivost, istinu, suosjećanje.
Mali Indijanac se zamisli pa upita djeda: ‘Koji vuk na kraju pobijedi?’
Djed mu odgovori sa smiješkom na licu: ‘Pobjeđuje uvijek onaj kojega hraniš.’
Author: Zinka Kiseljak
Direction: Saša Broz
Igraju: Amanda Prenkaj, Ante Krstulović, Petar Atanasoski, Lucia Stefania Glavich Mandarić, Zoran Pribičević, Domagoj Janković, Ranko Zidarić
Dramatist: Zinka Kiseljak
Scenographer: Ana Martina Bakić i Ivana Knez
Costume designer: Marita Ćopo
Composer: Borna Šercar
Choreographer: Blaženka Kovač Carić
Lighting designer: Vilim Sever
Photos: Mare Milin
Choreographer's assistant: Jure Radnić
Premiere: 2. ožujka 2018. u 18:30 h
Costume designer's assistant: Mirna Garapić
Poster: Sara Zidarić
Mask making: Ivan Fazekaš
Sculpture works: Miljenko Sekulić
Making props: Ivan Ivan, Gordana Poljančić
Ukoliko želite ostaviti komentar, molimo da se registrirate na www.zar-ptica.hr.
- RegistrationEuropska unija
Fond solidarnosti Europske unije
Mjere sanacije oštećenja zgrade Gradskog kazališta Žar ptica u Zagrebu, Bijenička cesta 97, nastalih uslijed potresa 22. ožujka 2020. godine, sufinancirane su iz Fonda solidarnosti Europske unije.