18. Međunarodni Naj, naj, naj festival

Gradsko kazalište Žar Ptica od 4. do 8. 4. 2018., organizira tradicionalni međunarodni 18. Naj, naj, naj festival.

Festival je utemeljen 2001. godine, s ciljem da najbolju produkciju svih profesionalnih dječjih kazališta u Hrvatskoj prikaže mladoj zagrebačkoj publici u vrijeme proljetnih školskih praznika.

Naj, naj, naj festival je od 2007. godine međunarodni. Festivalska konkurencija time je obogaćena različitim pristupima kazališnoj umjetnosti za djecu, koju svaka zemlja gost donosi sa sobom kao svoju specifičnost.

Osobitost festivala je da su sve predstave besplatne. Na taj način svakom djetetu je omogućeno da školske praznike provede u kazalištu, uživajući u najboljim domaćim i stranim predstavama.

Iznimna posjećenost festivalskih predstava – više od 5000 gledatelja, visoka estetska i umjetnička vrijednost predstava osigurala je Naj, naj, naj festivalu status renomirane dječje kazališne manifestacije u Hrvatskoj i široj regiji.

Festival je natjecateljskog i ne lutkarskog karaktera.

Stručni žiri sastavljen od eminentnih kazališnih kritičara odabire i nagrađuje najuspješnije predstave – skulpturom Zlatna Žar ptica, u deset kategorija.

Festival završava svečanom ceremonijom dodjele nagrada i velikim vatrometom u Bijeničkoj 97.

Punoljetnost festivala

Ove godine,  Naj, naj, naj festival postaje punoljetan, a to je prigoda da svi koji smo sudjelovali u kreiranju i radu Festivala zahvalimo osnivačici, tadašnjoj ravnateljici GK Žar ptica, Mariji Sekelez koja ga je ustrojila i profilirala, a on se djelovanjem i profesionalnošću nametnuo struci kao relevantan model i kriterij. Godine dokazuju da nije bio „slučaj“, već je bio i ostao potreba u našoj kazališnoj sredini. Prvih 6 godina Festival djeluje kao izbor ponajboljih hrvatskih predstava za djecu, a već 12 godina ima atribut međunarodnoga što, između ostalog,  znači mogućnost da se domaće predstave kontekstualiziraju u odnosu na strane te da se publika informira što je dobro i aktualno u stranom kazalištu za djecu.

U osamnaestogodišnjem trajanju festivala  svjedočimo o različitim pristupima kazališnoj praksi,  tretiranju teksta ili predloška, novim izvedbenim oblicima te umijeću glume u klasičnim i multimedijalnim predstavama koje donosi novo vrijeme napretka tehnologije. A cijelo to vrijeme, festivalske predstave  imaju svoju primarnu i važnu funkciju: da odgajaju i stvaraju neku buduću kazališnu publiku i educiraju djecu i mlade o kazalištu kao prostoru dijaloga, gdje se uči o  ljepoti, etici, toleranciji i umjetnosti. Vodeći se tim razmišljanjima i kriterijima, izabrala sam trinaest predstava: četiri strane i devet domaćih.

Svake godine sve je više predstava i umjetnika koji žele biti dijelom Festivala. Ove godine velik je broj stranih predstava bio  u predselekciji, ali uspoređujući s prošlom godinom i manje primjerenih formi Festivala. Jedna trećina predstava bila je ambijentalnog karaktera; odvijale su se vani,  na igralištima i u parkovima. Drugoj trećini ponuđenih predstava bila je važna  komunikacija i interakcija s publikom, a u tom pristupu nepremostiva barijera je  jezik.

Domaća ponuda ove godine  bila je vrlo kvalitetna pa je time moj posao kao selektorice bio teži. Također treba reći da su, prema propozicijama Festivala, prijavljene lutkarske predstave bile izuzete, jer izlaze iz propisanih pravila.

Odabrane predstave predstavljaju  ponudu različitih redateljskih poetika, različitih u pristupu tekstu, od originalnog preko dramatizacija do tzv. autorskog kazališta ili nove sintagme „skupno osmišljeno kazalište“ koji u teatrološku terminologiju uvodi Višnja Kačić  Rogošić svojom novom knjigom istoimenog naslova.

Festival otvara predstava domaćina, Gradskog kazališta Žar ptica Durica – male ljubavi  u kojoj  je prvi put u našem kazalištu za djecu dramatiziran strip čiji je autor Ivica Bednajnec, a predstava tematizira prijateljstvo u dinamičnom stripovskom redateljskom  rukopisu.

Iz Osijeka nam dolazi predstava Bijeli jelen rađena po motivima istoimene bajke Vladimira Nazora, a nudi kazališno istraživanje životinjskog svijeta u šumi  koji kroz glavni lik djevojčice Anke postaje „metafora djetinstva“.

Pozorište Boško Buha iz Beograda predstavlja se klasičnim naslovom za djecu, Pepeljugom koja u redateljskoj interpretaciji teatralizira Zlo kao  karikaturu pa djeluje kao potpuna suprotnost Dobru u liku Pepeljuge tako da se mala publika lako identificira s porukom koju nosi ova predstava.

Koprodukcija Kazališne družine Pinklec iz Čakovca i LOFT-a zove se S razlogom a problematizira život kao put  koji se sastoji od patnje, prepreka, izazova i ljubavi.  Inovativna predstava obogaćena onomatopejskim dijalogom i jakom vizualnošću.

Također u produkciji Kazališne družine Pinklec gledamo predstavu Preko sedam mora, preko sedam gora poznatog dramaturško – redateljskog tandema Jelene Kovačić i Anice Tomić, a tema je aktualna i bolna govoreći o prekinutim  životima djece u recentnoj migrantskoj krizi.

Gradsko kazalište Trešnja predstavlja se  predstavom Zora riđokosa, čija tema  otvara gorući problem socijalne nejednakosti koji se zrcali u problematičnim sudbinama napuštene djece.

U koprodukciji sisačkog Doma kulture Kristalna kocka vedrine i karlovačkog Zorin doma gledamo predstavu Tko nema u vugla, googla, urbanu ljubavnu komediju za mlade u kojoj pobjeđuje knjiga ili Internet ili nešto treće? Zaključite sami!

Predstava Pinokio Roseland Musical kazališta iz Barcelone donosi nam Pinokija 21. stoljeća inspiriranog Collodijevom pričom koja je nastala prije gotovo dva stoljeća. Predstava je rađena u žanru spektakla, kombinirajući ples, glazbu, vizualnu umjetnost i nove tehnologije te stvarajući jedan začudan svijet  blizak današnjem vremenu.

Državno kazalište za djecu iz Sankt Peterburga (Theatre at the Narva gates) predstavlja se predstavom Kantervilski duh u kojoj se jedna američka obitelj, smještena u starom  engleskom dvorcu, bori se s duhom. Bizarni, multimedijalni teatar sjena u kreativnom je odnosu s realističkom atmosferom engleskog podneblja.

Druga strana predstava na Festivalu je Brod i mjesec  teatra La Baracca-Testoni Ragazzi namijenjena najmlađima. Jednostavne riječi i radnje u interpretaciji mlade glumice stvaraju predodžbu svijeta sačinjenu  od svjetla, zvuka i pokreta.

U produkciji Zagrebačkog kazališta mladih gledamo Alisu u zemlji čudesa, poznati naslov ispričan na vizualno, glazbeno i likovno atraktivan način na temu odrastanja.

U koprodukciji Kazališta Virovitica i zadarskog Kazališta lutaka vidjet ćete predstavu Nevidljiva koja na komičan i šarmantan način govori o generacijskom  nesporazumu u kojem su glavni protagonisti roditelji i djeca.

Kazalište Prijatelj dolazi na festival s predstavom Priča o Bogici ili nije sramota biti siromašan. Socijalna diskriminacija česta je pojava u današnjem surovom kapitalističkom društvu pa ova predstava ima potrebu progovoriti o pravim vrijednostima kao što je prijateljstvo i ljubav te ih afirmirati kroz kazalište.

I na kraju, još jedanput čestitke svima u Kazalištu Žar ptica koji su zaslužni da se Naj, naj, naj festival održao i profilirao u jedan kvalitetan, važan i prestižan festival za djecu. Meni je čast i privilegija biti dio njega.

Željka Turčinović