16. međunarodni Naj,naj,naj festival 18. – 23.03.2016.

Novo 16. izdanje međunarodnog Naj, naj, naj festival, koji se održava u organizaciji GK Žar ptica, započinje 18. ožujka 2016. neposredno prije početka proljetnih školskih praznika. U šest festivalskih dana vidjet ćemo 10 najboljih dječjih predstava iz zemlje i 5 iz inozemstava,  prema izboru selektorice Festivala, dramaturginje i teatrologinje Mire Muhoberac.

Naj,naj,naj festival utemeljen je 2000. godine s namjerom da najbolje predstave svih dječjih kazališta iz Hrvatske prikažu u Zagrebu za vrijeme školskih praznika, i to besplatno.

Od 2007. kada je postao međunarodni Naj, naj, naj festival ugostio je brojna kazališta iz Europe i svijeta i to iz Japana, Južne Koreje, Izraela, Italije  Njemačke, Belgije, Danske, Poljske, Francuske, Bugarske, Srbije, Sovjetske Republike Jakutske, Litve , Švicarske i Slovenije.

Festivalske predstave izvode se u kazalištu Žar ptica i u drugim kazališnim dvoranama u Zagrebu.

Osobitost festivala je da su sve predstave besplatne. Na taj način svakom djetetu je omogućeno da  školske praznike provede u kazalištu, uživajući u najboljim domaćim i stranim predstavama.

Sve predstave prati Stručni ocjenjivački sud,  koji najboljima u 10 kategorija na zatvaranju Festivala  dodjeljuje nagrade Zlatne Žar ptice.

Uvodna riječ osnivačice festivala, Marije Sekelez

I ove godine od 18.ožujka – 23.ožujka Gradsko kazalište Žar ptica s ponosom i radošću organizira 16. međunarodni Naj,naj,naj festival, koji svake godine sve više opravdava svoj naziv, budući da se uistinu radi o najboljim izvedbama kako domaćih tako i inozemnih kazališta.

Uvijek iznimno posjećen, među djecom i roditeljima omiljen i nezaobilazan, Festival čini školske proljetne praznike nezaboravnima.

Djecu darujemo besplatnim predstavama i na taj način ostanak u gradu za vrijeme praznika (što svako dijete teško doživljava) pretvara se u dragocjeno i prelijepo iskustvo.

Jureći  dnevno s jedne na drugu, pa na treću predstavu, ne propuštaju taj nesvakidašnji kazališni doživljaj, koji će sigurno pamtiti cijeli život i kad odrastu postati izvrsna kazališna publika.

Izbornica, dramaturginja i teatrologinja Mira Muhoberac odgledala je više od 80 prijavljenih predstava i odabrala 10 domaćih i 5 inozemnih, i to iz Bugarske, Italije, Nizozemske i dvije iz Slovenije.

Stručno povjerenstvo u sastavu Helena Buljan, glumica i predsjednica, Bojana Radović, kazališna kritičarka, Kostadinka Velkovska, glumica, Mia Mitrović, kazališna kritičarka i Saša  Božić, redatelj,  dodijelit će najboljima u 10 kategorija skulpturu Zlatna Žar ptica.

Draga djeco uživajte, Festival je Vaš!

Osnivačica Naj,naj,naj festivala,

ravnateljica GK Žar ptica

Marija Sekelez

Riječ izbornice

Radost vrhunske kazališne igre

U službeni program 16. međunarodnoga Naj, naj, naj festivala od 18. do 23. ožujka 2016.  godine uvrstila sam pet predstava iz inozemstva i deset hrvatskih predstava.

Ove godine u velikoj konkurenciji predstava iz cijeloga svijeta odabrala sam pet naj, naj, naj inozemnih predstava koje se ističu visokom estetskom razinom prikazane teatarske čarolije, radosnom začudnošću i vrhunski izvedenom kazališnom igrom koja poziva na ulazak u suigru osjećajima i spoznajama i tzv. male i tzv. velike gledatelje.

Slovensko narodno gledališče iz Nove Gorice izvodi predstavu Čarovnik iz Oza (Čarobnjak iz Oza) prema proznom tekstu američkog autora Lymana Franka Bauma iz 1900. kao bajkoliki musical namijenjen gledateljima od 9. do 99. godine, podsjećajući i na musical s Broadwaya i na glazbeni film redatelja Victora Flemminga iz 1939. koji obilježava američku gospodarsku krizu, kad mlada Judy Garland pjeva Over the Rainbow. Slovenska predstava u adaptaciji i režiji Mihe Goloba prikazuje zaigranu, fantastičnu, avanturističku scensku priču o odrastanju u kojoj protagonistica Dorothy Gale ne čeka rješavanje problema, nego ih sama rješava, odabirući svoj životni put; kojoj se Zemlja snova Oz pretvara u vlastitu zemlju samostalnosti i sreće.

Mini teater iz Ljubljane i Prešernovo gledališče iz Kranja u predstavi Na Noetovi barki ob osmih (Na Noinoj arci u osam), prema tekstu iz 2006. suvremenoga njemačkog autora Ulricha Huba, malenu pozornicu u režiji Roberta Waltla pretvaraju u scenu domišljatih događanja s biblijskim odrednicama s pet izvođača. Građenjem prostora Noine arke duhovitim scenskim diskursom s tri pingvina u središtu prikazuje se ozbiljnost i vedrina odrastanja i igriva razgovora o Noi, o Bogu i svijetu, s civilizacijom u simboličnoj lađi.

Nizozemsko kazalište DeStilte iz Brede u koreografiji Jacka Timmermana prikazuje plesnu predstavu Vliegende Koe (Leteća krava), namijenjenu djeci iznad četiri godine, u kojoj dvije izvođačice i jedan izvođač uspostavljaju razgovor različitosti slaganjem malih kocaka, kaveza s pticama i jajima, građenjem i slušanjem mukanja krave, na zamišljenoj farmi. Razvija se odnos prema drugome među djecom, odnos prema predmetima, i kao igračkama, prikazbom cijeloga dana, dok krava leti, između njih stvara se igra prijateljstva utemelejna na plesu, glazbi i zvukovima. Ova adaptacija svjetski uspješna spektakla Oiseaux ludiques izriče: nije dobro kad se nešto zaboravi, tko će (se) igrati?  

Redateljski dvojac Valeria Frabetti i Andrea Buzzetti i izvođači Chiara Carrara i Andrea Rodegher pod nazivom Duetto (Duet), Il Teatro Prova, Bergamo u suradnji s La Baraccia Testoni Ragazzi, Bologna, publici od jedne do četiri godine prikazuju predstavu o dvoje, o dvama svjetovima, o dvama različitim zvukovima, dvjema riječima, o dvama jezicima što se uče međusobno slušati, o auditivnom i vizualnom izrazu, o plesnom pokretu i čarobnom tabletu. Uz pomoć ljepljivih vrpci djeca uče brojiti. Vidljive promjene na sceni zrcalo su razvoja odnosa od prostora jedne osobe do proširenoga prostora za igru. Dva se svijeta privlače i susreću, stvarajući duet, i pozivaju malu publiku da im se pridruže.

Hans Christian Andersen i njegova bajka Kresivo (Ognivoto) u središtu su predstave koju prikazuje Državen kuklen teatr (Državno lutkarsko kazalište), Sliven, Bugarska, u režiji Biserke Kolevske. Priča o umornom vojniku koji se vraća nakon velikoga broja godina provedenih u ratu i na cesti susretne vješticu koja mu obeća onoliko zlata i srebra koliko može uzeti ako siđe u deblo drveta i donese kresivo koje je nekada pripadalo njezinoj dragoj baki pretvara se u predstavu koja govori o pobjedi ljubavi nad novcem u scenskoj igri u kojoj se otkrivaju atraktivni bufoni i stilovi i tipovi komedije dell’ arte i u kojoj se nakon borbe s raznim opasnostima vojnik odlučuje za ljubav, za život s lijepom i dobrom djevojkom, uz ples i glazbu.

Iz bogata izbora odabrala sam deset predstava u produkciji hrvatskih institucionalnih i neovisnih kazališta za djecu. Sve su izabrane predstave utemeljene na spoju izvrsnoga teksta i izvedbe, u kojoj prevladava vrhunska kazališna igra.

Gradsko kazalište Žar ptica, kazalište domaćin i organizator Naj, naj, naj festivala pod vodstvom šesnaestogodišnje uspješne i nagrađivane ravnateljice, istaknute dramske umjetnice Marije Sekelez, prikazuje predstavu Pinokio, nastalu prema proznom tekstu talijanskog autora Carla Collodija (Firenca, 1883.), u dramatizaciji, adaptaciji i režiji Želimira Mesarića i u izvedbi izvrsnoga glumačkog ansambla Žar ptice kao poetičnu scensku bajku u kojoj se naglašava put odrastanja djeteta u dobroga i poštena čovjeka i ističe teatralnost i teatrabilnost teksta, lutkolikost, kazališna igrivost, pretvaranje lutka u dušom animirana, živa dječaka i čovjeka. Želimir Mesarić i u likovnom smislu kreće od izvorne ilustracije prvoga ilustratora (1883.) te izvrsne knjige, Enrica Mazzantija, pa je predstava i bogata vizualna igra utemeljena na asocijacijama na svetoga Josipa, stolara i njegovu veliku ulogu u stvaranju skladne obitelji.

Kazalište slijepih i slabovidnih Novi život iz Zagreba predstavom Dinosauri, prema tekstu redateljice predstave Petre Radin, precizno i igrivo, inteligentnom, maštovitom, duhovitom i lucidnom scenskom igrom i suigrom cijeloga izvrsnoga glumačkog ansambla s publikom, prikazuje bajku o ukradenoj stijeni Istine, o nastanku i nestanku ogromnih dinosaura u prostorima dječjega vrtića, snova i detektivske potrage, napeticu za djecu o velikim i malim bićima i svjetovima.

Kazalište Mala scena iz Zagreba prikazuje predstavu Ne, ti ne! ili o drukčijatosti prema tekstu Kristine Gavran i umjetničkoga kolektiva SKROZ u režiji Nore Krstulović s izvrsnim mladim glumačkim ansamblom. Prepletanje unutarnjih i izvanjskih prostora scenografa Mauricija Ferlina štapovima koji asociraju na dječje igre, ali i na dijelove unutarnjosti ljudske glave i tijela, te stvaraju i rastvaraju oblike i osjećaje, uz igrivu i ritmičnu glazbu i pjevanje, omogućuju gledateljima uranjanje u (dječji) svijet drukčijatosti. Djevojčica je drukčija jer je djevojčica, dječak jer ima epilepsiju, a Ruben jer je stranac. Sjećanja vode publiku u godine jednoga šlagera grupe 4M.

Pučko otvoreno učilište Velika Gorica – Gradsko kazalište Scena „Gorica“ prikazuje autorski projekt Radovana Ruždjaka, Aleksandre Naumov i Damira Klemenića Neispričana bajka u režiji Radovana Ruždjaka. Osim dječaka i djevojčice, osim dvoje glumaca u predstavi kojoj ne treba riječ jer govori o neizgovorenom, glavni su protagonisti točka, pravac i tijelo, cipelice, zrcalo i bodež koji prikazuju spoznaju svijeta s malo vidljivih, a bezbroj igračaka pronađena svjetla i srca bližnjih.

Gradsko kazalište lutaka iz Splita dolazi na Naj, naj, naj festival 2016. godine s predstavom Moj prijatelj Mačkodlak, prema tekstu suvremene hrvatske autorice Olje Savičević Ivančević, u režiji Ivana Plazibata. Uigran glumački ansambl prikazuje čarobni mali musical o predrasudama, ljubavi prema neobičnom biću, toplini mačjega svijeta i svijeta djetinjstva, o strahu i igri koja prelazi u prostore izvan obruba stvarnosti, iznimnom scenskom energijom i glazbom privlačeći publiku svih naraštaja.

Kazalište Prijatelj iz Zagreba izvodi predstavu utemeljenu na tekstu hrvatskoga glumca i profesora Hrvoja Zalara naslovljenu Priča o Bljaksonima ili zašto treba dobro jesti u autorovoj režiji s dvoje zaigranih izvođača. Precizno razrađenim modalitetima glume, plesa, pjevanja i šala i komunikacijom s publikom ispričana je scenska priča o zdravom obroku i odbacivanju vraga nezdrave hrane. U dalekoj pozadini ovoga teksta može biti drama Alfreda Jarryja Kralj Ubu, ali  prije svega prestrukturiranje nezdrave jureće svakodnevice i povratak toplim i zdravim korijenima djetinjstva i razgovorima s bakom i mamom, s divnim hrvatskim običajima koji se vraćaju na scenu zahvaljujući Dunji, bakici i pilećoj juhici.

Gradsko kazalište Trešnja iz Zagreba izvodi predstavu Postolar i vrag, prema povjestici Augusta Šenoe, nastaloj prema motivima narodne bajke, u dramatizaciji Zinke Kiseljak i u režiji Saše Broz. Faustovski impuls prodaje duše vragu, šenoinski postolar koji nadmudruje vraga u ovoj je inačici pretvoren u dinamičnu predstavu sa songovima Borne Šercara i pouzdanim glumačkim ansamblom koji redateljskim, dramaturškim i glumačkim igrivim tkanjem pokazuje vražje silnice pohlepe našega, 21. stoljeća i pobjedu dobroga i božanskoga.

Zagrebačko kazalište mladih izvodi predstavu Emil i detektivi, prema istoimenu romanu njemačkog autora Ericha Kästnera iz 1929., u adaptaciji teksta i režiji Milana Trenca, u kojoj se spajaju elementi filmske i kazališne umjetnosti, detektivskih i ljubavnih silnica, ali i u hrvatskim kazalištima rijetka suigra odraslih i malih glumaca na zajedničkoj pozornici kojom dominira ozračje naše suvremenosti okružene stalnim opasnostima na gradskim ulicama i berlinske tadašnjosti na istaknutu videozidu te skupne scene zajedničke igre multimedijskim i realističkim te realnim igračkama.

Kazalište Smješko iz Zagreba producentice i glumice Mirte Zečević, članice Drame Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu, prikazuje tekst Hansa Christiana Andersena Princeza i svinjar u režiji glumice Ivane Boban, također članice ansambla HNK-a iz Zagreba, u izvedbi mladih glumaca. I bajkoviti tekst i predstava spajaju snažne osjećaje u scenskoj priči o mladom princu koji se zaljubi u carevnu iz susjednog kraljevstva i spremi za nju dva dara, ali bez njezine reakcije; prinčevo presvlačenje u svinjara pokušaj je zadobivanja njezina srca i radosti kazališne igre.

Gradsko kazalište lutaka iz Rijeke prikazuje predstavu Renea Medvešeka Nadpostolar Martin u režiji Renea Medvešeka koja iz rakursa postolara Martina i okvira prozorčića njegove sobe promatra korake prolaznika i njihove nogopise – prepoznatljivu krivulju hoda svakoga čovjeka. U suigri koracima i karakterima ansambl predstave ostvaruje kazališni hod kroz vrijeme, ali i hod čovječanstva od zemlje do neba u malenu prostoru vlastita pogleda i širine dobrote, blagosti i plemenitosti.

S velikim zadovoljstvom i profesionalnom srećom maloj i velikoj publici Naj, naj, naj festivala na njegov šesnaesti rođendan mogu preporučiti druženje s ovih petnaest vrhunskih predstava. Uživajte u kazališnoj igri! 

                                                                    Mira Muhoberac

                                                                    dramaturginja, teatrologinja i redateljica

                                                                    izbornica ovogodišnjega Naj, naj, naj festivala

U Zagrebu, 8. siječnja 2016.